Kako kvalitetno oporaviti telo nakon treninga?

Oporavak nakon treninga jednako je važan kao i sam trening.Organizam sve vreme treninga trpi napor i krvni pritisak je povišen,puls ubrzan…

Da biste telo vratili u stanje u kom je bilo pre fizičke aktivnosti važno je da ga oporavimo od isrcrpljenosti.Samo na taj način možete da uplovite u nove izazove i spremni dočekate sledeći trening.

Dok vežbate,u vašem telu se dešavaju razni hemijski i fizički procesi.Mišići se naizmenično grče i opuštaju,ligamenti se rastežu usled amplitude pokreta,zglobovi i kosti trpe pritisak.Jedino kvalitetnim oporavkom možete kvalitetno pristupiti sledećem treningu bez rizika od povreda.

Važno je razumeti da proces podizanja fizičkih sposobnosti počinje tek nakon završetka treninga.

Oporavak može biti aktivan i pasivan.

Pasivan oporavak podrazumeva potpuni prekid fizičke aktivnosti.

Aktivan oporavak podrazumeva vežbe niskog intenziteta koje telu dođu kao predah od iscrpljujućih fizičkih napora.

Koliko su u procesu oporavka bitne stavke poput npr. dovoljno sna i redovnog unosa trečnosti, isto toliko je važan i odabir kvalitetne suplementacije koja će vam veoma pomoći da vaše zdravlje i telo dovedete u najbolje moguće stanje.

Ovo su neki od primera suplemenata koji itekako pomažu u oporavku nakon treninga na kome će vam telo biti veoma zahvalno.

GLUTAMIN

Glutamin je uslovno-esencijalna aminokiselina, tj. aminokiselina koja je zapisana u standardnom genetskom kodu čoveka, ali je organizam ne proizvodi uvek dovoljnoj meri pa je potrebno unositi u vidu suplementacije. Šta znači uslovno esencijalna aminokiselina? To se odnosi na aminokiselinu koja postaje suštinska kada se pojedinac suočava sa bolestima ili ako ima gubitak mišića. U telu ga ima u celebralnom kortesu i drugim delovima mozga. Telo proizvodi samo onu količinu gutamina koja mu je potrebna za funkcionisanje organizma, međutim potrebe za glutaminom se povećavaju kada je telo pod stresom, a naporan trening je vid stresa za organizam. Zbog tog „stresa“ telo će smanjivati količinu mišićnog tkiva kako bi došlo do glutamina i smanjilo potrebu za njim. Telo ga menja u glutaminsku kiselinu. Glutamin čini najveći deo mišića. Veoma je važan za pravilno funkcionisanje organizma, za rad mozga i drugih organa, kao i imunog sistema.

Glutamin ima važnu ulogu u mnogo biohemijskih funkcija u organizmu:

  • Učestvuje u sintezi proteina sa ostalih 20 proteinogenskih aminokiselina
  • reguliše kiselo-bazni odnos u bubrezima tako što proizvodi amonijak
  • donira ugljenik,kao izvor,dopunjava ciklus limunske kiseline
  • veoma bitan kao izvor ćelijske energije, pored glukoze
  • donator je azota u mnogim anaboličkim procesima
  • netoksičan je transporter amonijaka u organizmu

Neophodan je za sportiste kao dodatak ishrani, čiji trening iscrpljuje telo i telesne rezerve aminokiselina.

Glavna dva razloga zašto koristiti glutamin:

  1. Povezan je sa sistezom proteina i sprečava razgradnju (katabolizam) mišića,dakle smanjuje mogućnost za upalu istih.
  2. Unapređuje imuni sistem,to je veoma važno za sportiste jer teški treninzi prazne zalihe glutamina,koji je izvor energije za imuni sistem.

Da li ste čuli o neverovatnim zdravstvenim prednostima koje ima Glutamin?

Glutamin koriste i ljudi koji pate od reumatskih bolova i mišićnih grčeva. Takođe je veoma koristan za vaše zdravlje ako imate bilo kakav problem kod varenja. Postaje i uslovno neophodan nutrijent tokom određenih kataboličkih stanja, uključujići i transplatacije koštane srži.


MAGNEZIJUM
Magnezijum se smatra jednim od sedam esencijalnih mikro-minerala koji su ljudima potrebni u velikim količinama kako bi se omogućilo optimalno funkcionisanje niza različitih telesnih procesa u sistemu.

Naziv Magnezijum potiče od grčke reči povezane sa plemenom Magnetes, ili oblasti u Tesaliji koja se zove Magnezija, a sada se nalazi na granicama Turske. Sam mineral prvi je izolovao Sir Hamfri Dejvi u Engleskoj 1808.

Telo odrasle osobe sadrži približno 25g magnezijuma, od čega je 50- 60% prisutno u kostima, a većina ostatka u mekim tkivima. Manje od 1% ukupnog magnezijuma se nalazi u krvnom serumu i ovi nivoi se drže pod strogom kontrolom od strane organizma.

Magnezijum igra ulogu u preko 300 enzimskih procesa u telu. Obezbeđuje pravilno funkcionisanje nervnog sistema, mišića i enzima, pomaže rad srca, krvotoka, pruža zaštitu od srčanog napada, usporava starenje organizma, sprečava zakrčenje krvnih sudova i normalizuje holesterol, pojačava imunitet i psihičku otpronost, smanjuje mogućnost nastanka kamena u bubregu i žuči i pomaže kod trovanja hranom, doprinsi strukturnom razvoju kostiju i neophodan za sitnezu DNK i RNK i andioksinasa glutationa. Magnezijum takođe igra ulogu u aktivnom transportu kalcijuma i kalijuma kroz ćelijske membrane, procesu koji je važan za provođenje nervnih impulsa, kontrakcije mišića i normalan srčani ritam. Bitan je i u različitim fazama varenja, tako što pomaže u razgradnji hrane koja ulazi u telo. To znači da nizak nivo magnezijuma može dovesti do razvoja novih problema sa varenjem i uzrokovati pogoršanje postojećih, često genetskih, digestivnih poremećaja. Jedna od studija je otkrila da nedostatak magnezijuma može da promeni kolonije bakterija u crevima. Izuzetno je važan za normalnu apsorbciju kalcijuma, natrijuma i vitamina C, kao i za ravnotežu fosfora, transport i razmenu jona i ćelijsko razmnožavanje.

Zašto je magnezijum bitan dodatak ishrani kod sportista?

Magnezijum poboljšava vaš preformans u toku bavljenja sportom, bilo to rekreativno ili profesionalno.
Preporučena dnevna doza može značajno poboljšati mišićnu snagu, sprečiti nastanak grčeva, bolova i zamora za vreme treninga i ubrzati oporavak nakon njih a takođe utiče na kvalitet sna samim tim što opušta mišiće. Koliko je neophodan za vežbače dokazuje i njegova uloga u anaerobnoj i aerobnoj proizvodnji energije, naročito u metabolizmu ATP-a (adeozin trifosfata) koji predstavlja glavni ćelijski depo energije. Omogućava brži oporavak organizma nakon fizičke aktivnosti tako što doprinosi ulasku glukoze u ćeliju i brzoj eliminaciji mlečne kiseline. Tokom fiziče aktivnosti preporuka je povećanje suplementacije magnezijumom za 10-20%. Prilikom većih napora, uobičajeno je znojenje i mokrenje, nivo magnezijuma u telu opada što može biti veoma opasno za sportiste zato što izaziva vrtoglavice i mučnine. Čak i minimalan deficit magnezijuma može da ima uticaj na preformanse i sposobnost oporavka nakon teškog treninga.


Dakle, kao što birate vrstu treninga prema sosptvenim afinitetima, izaberite i kvalitetan način na koji ćete se oporaviti. Stalna izloženost preteranim fizičkim naporima i opterećenju mišića preti da ugrozi vaše zdravlje. Zato budite umereni i uživajte u svim fazama vaših sportskih aktivnosti, bilo da ste rekreativac ili profesionalni sportista, jer jedino tako uspostavljate balans i ostvarujete pravi napredak.